Poslovne vijesti - Hrvatska

Do kraja godine Hrvatskom će voziti ukupno 70 novih vlakova vrijednih 360 milijuna eura

Cilj je razmjena iskustava i promišljanje budućnosti prometnog sektora, s naglaskom na povezivanju struke i razvoju prometne politike Republike Hrvatske.

Ravnomjerni razvoj

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je kako je cilj svih prometnih projekata uspostava povezanosti, sigurnosti i ravnomjernog razvoja Hrvatske te da je željeznica danas apsolutni prioritet. “Sustav bez zaustavljanja, s beskontaktnim načinima plaćanja i kraćim vremenom putovanja bit će veliki tehnološki iskorak i kvalitativna promjena za milijune korisnika”, istaknuo je.

Mihotić je najavio ulaganje od šest milijardi eura u željezničku infrastrukturu u idućem desetljeću, nazvavši to “investicijskim valom kakav Hrvatska nije imala desetljećima”. “Ulaganja u željezničku infrastrukturu prate i ulaganja u vozni park pa će tako HŽ Putnički prijevoz ovu godini završiti s ukupno 70 novih vlakova vrijednih 360 milijuna eura”, poručio je državni tajnik.

U cestovnoj infrastrukturi Mihotić je pohvalio nedavno uvođenje izvođača na jedan od najvećih projekata – brzu cestu koja će Požegu spojiti s autocestom, vrijednu 160 milijuna eura – te intenzivnu gradnju Podravskog ipsilona i dijela brze ceste od Varaždina prema Krapini. Ključna godina za autoceste bit će 2027., kada se dovršava puni profil Istarskog ipsilona i uvodi novi model elektroničke naplate cestarine diljem Hrvatske.

Ubrzavanje procesa

Predsjednik Hrvatskog društva za ceste i željeznice te predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir naglasio je rast i razvoj prometne infrastrukture brži nego ikad te cilj “Via Vite” da se ubrzaju svi procesi izvedbe, od pripreme i regulative do izvođenja. Budimir je potcrtao da su veliki infrastrukturni projekti, modernizacija vozila i digitalizacija dio zajedničke vizije za stvaranje suvremenog, učinkovitog i održivog prometnog sustava koji će Hrvatsku učiniti konkurentnijom, sigurnijom i povezanijom.

Kongres u Rovinju poslužit će i kao platforma za otvoreni dijalog dionika, stvarajući prostor za praćenje novih tehnologija i usmjeravanje hrvatskog prometnog sektora prema izazovima budućnosti.